UDRUGA " BETINSKA GAJETA 1740 "


KULTURNA BAŠTINA
KULTURNA BAŠTINA


 ČESTITKA
ČESTITKA


Nakon grčkih osvajanja Cipra, manji dio ranijih izvornih Eteociprana su u I. tisućljeću pr.Krista tu ostali asimilirani i helenizirani. Jedan dio Eteociparske mornarice poražene od Grka je pri velikim selidbama "Naroda s mora", zaplovio na sjeverozapad i kroz Jonsko more su stigli na gornji Jadran: tu su se pomiješali i asimilirali s ranim Liburnima, a preko ovih su im potomci dosad asimilirani u naše čakavce (vidljivo iz novih biogenetskih analiza sa 16% levantskog genoma na Kvarnerskom otočju).

Takodjer su po slikama prvi uveli i brodske koloture za konopce na snasti.

Na Hvaru je u Grabčevoj špilji crtež jadranskog broda starog blizu 4 tisućljeća, sličan antičkom ilirskom brodu "gandeia", kojega i Grci smatraju najstarijim tipom broda na Jadranu (pobliže dolje).

Gandeia u Grabčevoj špilji

Iz Grabčeve špilje na otoku Hvaru je prof.dr. Grga Novak iz JAZU opisao kod nas prvi i najstariji prikaz broda na stijeni, datiran oko 17. stoljeća pr.Kr. To je veće bucmasto plovilo s razvijenim jedrima, drugačijim izgledom različito od ranih feničanskih brodova (kasniji Grci osim Eteokrećana tada još nisu ni plovili). Taj brod na stijeni razmjerno najviše podsjeća na jadranski pratip broda gandeya, što su najraniji domaći brodovi s Jadrana koje su uz ine tipove rabili i kasniji pomorski Liburni u željezno doba do antike: Iz njega se sličnim oblikom i imenom razvila i sadanja dalmatinska gajeta,- pa je to dosad najstariji brodski tip u stalnoj uporabi na Sredozemlju već preko 3 tisućljeća.

§  Gandeia (= gajeta) je prapovijesni naziv i vjerojatno najraniji tip broda na Jadranu koji je ostao u stalnoj uporabi već skoro kroz 4 tisućljeća, jer su ga rabili još Hythmeti, pa Iliri i do danas Hrvati. Služio je za prijevoz i ribolov kao i sada gajeta.

§  Lembul (= naš leut, lat. lembus) je kod Liburna osobiti jadranski tip većeg broda za ribolov, kao i današnji leut kod Hrvata.



Zašto je brod  she ona a ne  he  on
Zašto je brod she ona a ne he on


UDRUGA BETINSKA GAJETA 1740

-OČUVANJE I PROMIČBA BETINSKE BRODEOGRADNJE I BETINSKE GAJETE, TRADICIONALNOG TIPA DRVENOG BRODA KOJI SE U BETINI GRADI OD 1745 GODINE.
-OKUPLJANJE OSOBA ZAINTERESIRANIH ZA GRADNJU O ODRZAVANJE BETINSKE GAJETE I OSTALIH DRVENIH BRODOVA.
-POTICANJE, OČUVANJE,ODRŽAVANJE I PREZENTIRANJE KARAKTERISTIČNOG DRVENOG BRODA POD NAZIVOM " BETINSKA GAJETA "
-ORGANIZIRANJE TRADICIONALNIH MANIFESTACIJA U JEDRENJE BETINSKOM GAJETOM I DRUGIM DISCIPLINAMA

 

" KORNATSKA GAJETA " - SVETI BROD

 

Zbog duljine i važnosti uvodne napomene navest ćemo je odmah na početku. Ovaj tekst nikada do danas nije objavljen iako se za to pripremao nekoliko puta. Tako je od prilike do prilike mijenjao i naslov i (djelomično) sadržaj. Najprije je predstavljen na skupu o iskustvu drvene brodogradnje u HAZU, 1998. pod naslovom "Betinska gajeta - sveti brod", a potom iste godine u Betini u prilici porinuća condure, na znanstvenom skupu Betina u hrvatskoj baštini drvene brodogradnje pod naslovom: "Betinska gajeta - proizvod specifičnog zemljopisnog, gospodarskog i društvenog stanja". Posljednji pokušaj odnosio se na moguću brošuru, povodom posljednjih regata na latinska jedra, koje se održavaju svake godine u Murteru na dan Svetoga Mihovila, murterskog zaštitnika. Autor teksta je i jedan od pokretača ove manifestacije pod nazivom Latinsko idro.

***

Prvi korčulanski kalafati koji su došli u Betinu polovicom XVIII. stoljeća prilagođavali su gradnju svojih brodova lokalnim potrebama. Ovdje se kao sigurna može postaviti teza da su dolaskom u Betinu morali zateći značajnu flotu malih drvenih brodova. Naime, 118 godina prije njihova dolaska, Murterini i Betinjani već su bili stupili na kornatsko tle kao pastiri zadarske gospode. Kako danas pouzdano znamo na temelju prvog austrijskog katastra (1824-1830) nikome od tih kolona mjesto stanovanja (tamo piše domicilio) nisu bili Kornati. Jednostavno je dakle zaključiti da su do otočnih pašnjaka mogli doći samo brodom. Osim toga, i jedni i drugi, i Betinjani i Murterini, već su tada bili katastarski vlasnici posjeda na okolnim otocima, Modravama i Prosiki, do kojih se također dolazilo samo plovidbom.

Iz ove teze proizlazi da je majstor Paško Filipi, kada je 1745. sa svojim sinovima došao u Betinu utemeljiti nama prvo poznato brodogradilište, morao zateći i brodove i kalafate koji su ih gradili. Naravno, postoji mogućnost da su se ti brodovi gradili i na susjednim otocima ili na kopnu. U svakom slučaju, razložno je pretpostaviti da betinska brodogradnja ne započinje 1745., i da je prije onoga što se danas u stručnoj javnosti nazivabetinskom gajetom, morao postojati jedan univerzalni brod kojim su se služili mještani ova dva naselja. No, ono što mi ne znamo i za što nažalost nemamo podataka to je odgovor na pitanje kakav je ovaj brod bio. I dalje ćemo ostati u pretpostavkama kad kažemo da je vjerojatno naličio ovome te da su majstor Paško i njegovi nasljednici, već poznati korčulanski model i onaj zatečen na terenu, uporno dorađivali i prilagođavali potrebama lokalnog pučanstva.

Pokazalo se kasnije da su vrlo slične potrebe imali i stanovnici susjednih naselja na otocima i obali. Naime, potomci obitelji Filipi ili kalafati koji su od nje naučili obrt, osnovali su brodogradilišta u susjednom Murteru, Šibeniku, Biogradu, Sukošanu, Kukljici, Kalima, Brbinju i Salima.

***

Zašto je upravo ovaj brod i njemu bliski nešto veći levut i nešto manji guc ikaić imao takav uspjeh u zadarsko-šibenskom akvatoriju? Odgovor se barem na prvu čini jednostavnim. Nigdje na Jadranu ni na Mediteranu nije se stisklo toliko otoka u tako malo mora kao ovdje. Od toga je samo 20 sa stalnim naseljima. Svakom matičnom otoku pripadalo je i po nekoliko manjih, a u slučaju Murtera i Betine taj se broj penje na gotovo dvije stotine. Kada se potrebi za održavanjem posjeda pridodaju i potrebe u ribarstvu, koje su različito bile artikulirane od otoka do otoka i od naselja do naselja, tada je potpuno razvidno da golema većina kućanstva nije mogla funkcionirati bez broda. Još su nam u živom sjećanju, čak i nama nešto mlađima, prave procesije jedara koje su o čupanju maslin plovile prema Modravama.

***

U većini se rječnika (vidi Izvore) gajeta definira kao ribarski brod. Kada je riječ o našoj gajeti, onda sigurno takvoj definciji treba pristupiti s oprezom. Ako je ona prilično točna za drugu polovicu XX. stoljeća, gotovo sa sigurnošću se može ustvrditi da ne bi bila vjerodostojna za prethodno i stoljeća prije njega. To potvrđuju i neki podaci do kojih smo došli prelistavajući relativno slabu dokumentaciju o ovom pitanju. Tako Operato dell'estimo censuario di commune di Morter (za Betinu nema podataka), od 22. lipnja 1840. navodi da je ribarstvo u Murteru slabo razvijeno, a da 138 gajeta s kojima raspolažu mještani ne služe za ribarstvo. Ako se zna da je 1857. u prvoj popisnoj godini nakon 1840. Murter imao 1084 stanovnika, izlazi da je u Murteru na 7,8 stanovnika dolazila po jedna gajeta. S obzirom na brojnost tadašnjih obitelji, može se zaključiti da je gotovo svaka od njih u prosjeku imala po jedan brod. No brod s kojim se nije ribarilo.

Da ovaj brod nije služio za ribolov još evidentnije izlazi iz Popisa ribarskih lađa napravljenog još ranije, 1792. Prema tom Popisu se vidi da je Zlarin imao 76 ribarskih lađa, Prvić 79, Murter 9, a Betina 15. Autor knjige Šime Županović doslovno konstatira: "Neznatan broj ribarskih lađa a za lov srdela i gavuna na otoku Murteru ukazuje da se većina lađa i dalje upotrebljava za prijevoz stoke, ljudi i robe na obližnje otoke, a ne za ribolov".

No, ovo stanje će se stubokom izmijeniti u posljednjim godinama XIX. i prvim desetljećima XX. stoljeća. U tom trenutku Murterini i Betinjani su već katastarski vlasnici u Kornatima. Tamo su doduše Saljani još uvijek neprikosnoveni gospodari mora, ali će i novi vlasnici pašnjaka i maslinika tražiti svoje mjesto u akvatoriju, unatoč zabranama i sukobima. Dugi boravci, brojne obitelji, jeftina i zdrava hrana, prisilit će Murterine i ostale Kurnatare da se značajnije okrenu moru, ali da i svoj brod postupno prilagođavaju novim zahtjevima. Popisi ribarskih brodova Direkcije pomorskog saobraćaja Kraljevine Jugoslavije u Kapetaniji Tisno, a za godine 1931, 1932, 1933. i 1934, iako nepouzdani jer donose zbirne podatke za svih pet općinskih naselja, nedvosmisleno pokazuju da je interes za ribarstvo naglo porastao.

Taj je interes s početka XX. stoljeća nalagao da se dotadašnja isključivo težačka gajeta drugačije definira. Od toga trenutka su brodovi betinskih i murterskih brodograditelja morali odgovoriti novim zahtjevima. Od broda-težaka, što je gajeta neprijeporno u početku bila (a u velikoj mjeri i ostala), traži se rješenja za brod-omnibus, brod koji će udovoljiti svim potrebama otočnog kućanstva. Problem se uglavnom rješavao u dva načina: adaptacijom same gajete za višenamjensku upotrebu, i izgradnjom različitih tipova brodova: više za ribolov (batel, kaić i guc), za ribolov i transport (leut i gajeta), samo za mali ribolov i prijevoz do najbližih odredišta (lađa i gundula).

Brod o kojemu danas govorimo posljedica je onog prvog rješenja, to jest prilagodbe za nove potrebe. Rijetke su bile obitelji u siromašnim i prenapućenim Murteru i Betini, koje su mogle držati dva broda. Rješenje se tražilo u jednome. Dovoljno čvrstom i robusnom za prijevoz tereta, ne preteškom na jedru i veslu, otvorene santine da se može ukrcati i tovar i koza, i težaci i ribari, i brime i mast, i riba i kamen... Treba uvijek imati na umu da su betinska i murterska kućanstva koja su imala posjede na otocima živjela na dva mjesta, da su svi proizvodi njihova rada u konačnici morali preploviti Pučinu i završiti u domicilnom naselju, konačno, da je siguran i dobro opremljen brod bio uvjet njihova opstanka.

Još je jedna komponenta utjecala na definiciju broda, a to je posada. Veličina od prosječno sedam metara dopuštala je da s njim upravlja - da tako kažemo - obiteljska posada (prosječno dva člana: gospodar i netko od ukućana). Nikome, pa ni djetetu, nije se moglo dopustiti da plovi u posadi a da ne zna svrći veslo, potegnuti imbroje, popustiti brac... Gajeta je obiteljski brod, njime upravljaju i žene i djeca i starci. To nije jednonamjenski brod, profiliran i definiran za specifičnu posadu i specifičnu namjenu. Mislimo (a i to bi trebalo istražiti) da su rijetka mjesta na obali - ako ih uopće ima - u kojima žena toliko participira u operacijama na brodu (veslanje, jedrenje, ribolov, upravljanje) koliko ovdje. Poznata su naselja, i to u najbližem susjedstvu, u kojima žena ne smije biti ni na mulu kad ribari isplovljavaju, a kamo li da ih, nedaj Bože, odriješi prilikom isplovljavanja.

Ukratko, gajeta je trebala biti suma svih zahtjeva ove komplicirane geografske, vlasničke, društvene i navigacijske strukture. Ona je morala predstavljati nekoliko brodova u jednom. Magična formula za rješenje ove enigme nalazila se u rukama lokalnih kalafata, koji su i sami, kad nisu kalafatali, bili i težaci i ribari i mornari. Potpuna praktična upućenost u prilike svojih naručilaca omogućila im je da konstruiraju brod koji neće biti ni velik ni mali, ni težak ni lagan, otvoren i zatvoren istodobno, izvrsnih navigacijskih sposobnosti, na koncu... Samo su oni mogli inžinjati gajetu, ustvari višenamjenski brod, tada brod za svaku priliku i svaku namjenu. Danas je ovaj brod, zbog mnogih razloga, više ime nego sadržaj, manje stvarnost a više sjećanje na autentičnu otočnu pripadnost.

***

Brod je bio najvažniji član kućanstva s prekomorskim posjedom, bilo da se ovaj posjed nalazio na udaljenim Kornatima, bliskim susjednim otocima ili na najbližem kopnu. Njega se gledalo, njega pazilo i mazilo, u njega se ufalo. Kao što psi nalikuju na svoje gospodare, govorilo se da gajete nalikuju svojima. Njega se prvog u hijerarhiji obiteljskih potreba trebalo namiriti: novo idro, dobro veslo, veliko sidro, čvrst jarbol i lantina, nova šperanca... Samo je bolest ukućana mogla poremetiti raspored prioriteta. Konačno, a to nije najmanje važno, njemu je trebalo sagraditi mul za siguran boravak, kako u domicilnom naselju tako i na prekomorskom posjedu. Zato na ovom mjestu treba podsjetiti da je urbanistički lik Murtera s mulima na Hramini (danas uglavnom zatrpanim), ustvari rezultat vlasništva nad velikom flotom malih brodova. Zbog golemog prekomorskog posjeda i velike potrebe za brodovima, Murterini kreću prema obali (hrvatska seoska naselja na otocima u početku su uvijek na brdu ili na pristranku), grade magazine (kasnije preuređene u kuće za stanovanje) i mule usuho. Svaka ulica na moru završava se mulom, današnjim rječnikom kazano, terminalom prekomorskog posjeda. Svi zajedno, ovi su muli predstavljali prvu pravu jadransku marinu. I to na početku XX. stoljeća.

Danas, kada su sve gajete zamijenile široke prsi vitkim provenim linijama, pokaporte kabinama, tumbućima i nadstrešnicama, jedra i vesla farimanima i janmarima, tradicionalni blak i paka bijelim lakom, danas kad se gajeta još može vidjeti samo na požutjelim slikama i kada je od sadržaja ostalo samo ime, može se činiti patetičnom sintagmom - sveti brod. No, nikada se ne smije zaboraviti što je on u svijesti ondašnjih i još rijetkih sadašnjih sudionika njegove vladavine razvedenim arhipelagom značio i znači. Ispred njega je bio samo Bog, Majka Božja i sveci zaštitnici. Njemu se klanjalo, njemu su se prinosile žrtve i u nj se ufalo. On je bio stožer oko kojega su se strukturirali obiteljski i gospodarski odnosi, povijest i urbanistička organizacija naselja, umijeća, obrti, materijalna, duhovna i jezična kultura - jednom riječju osobit identitet.

Obnova ovoga broda i mikrokozmosa u kojemu je on vladao, obnova - makar kao podsjetnik - poslova koje je obavljao predstavljala bi, i nadamo se, predstavljat će obnovu onih vrijednosti koje Murter i Betinu, Jadran i Hrvatsku vode prema mjestu gdje su stoljećima bili - prema Mediteranu. Jedan od puteva koji vode u tom smjeru je sadašnja regata i buduća izgradnja školske gajete. Latinskom idru je ovo tek deveti burtiž, školskoj gajeti tek prvi zaveslaj. Ni jedan ni drugi nisu dovoljno dugi i moćni da bi nas doveli do cilja. Zato su potrebni nastojanje i pomoć svih kojima je brod i baština na srcu.



UDRUGA BETINSKA GAJETA 1740

PRIČA BETINSKE GAJETE – 17.08.2012.

 

 Tijekom srednjeg vijeka( već od XV. stoljeća), nestabilne gospodarske prilike često su bile uzrokom teških privrednih depresije, tako su mnogi korčulanski majstori napuštali rodni  otok .

 Naša priča zapravo i  započinje upravo takvom jednom seobom, polovinom XVIII. Stoljeća, točnije1745. G., kada je u Betinu doselio korčulanski brodograditelj Paško Filipi sa obitelji, te  podigao brodogradiliste.

 U Statutu, logotipu i pečatu naše Udruge ‘’Betinska gajeta 1740’’,  navedena je godina 1740.  kao nekakav okvirni početak drvene brodogradnje u Betini.

 Kako starijih dokumenata od tih obitelji Filipi nema, za pretpostavit je da ta obitelj  za svoje  novo odredište  izabrala baš Betinu, iz prostog razloga što je do tada u Betini I Murteru sigurno postojala značajnija flota malih drvenih brodova, i što su u takvom okruženju vidili svoju šansu profesionalnog napretka.

 Razlog toj floti su svakako prekomorski posjedi Betinjana I Murterina, I egzistencijalna potreba za brodom kao  jedinim mogućim prijevozom.

 U literaturi se doduiše navodi Marko Filipi kao utemeljitelj betinskoga skvera,

 no iz dokumenata koji su u posjedu obitelji Filipi, jasno je da je Marko Paskov najstariji sin, pa je vjerojatno on i vodio poslove.

 Slican će se slučaj ponoviti i dosta godina kasnije sa sukošanskim brodogradilištem "Jadran" za koje većina izvora navodi da su ga utemeljili Sime, Ljube i Krste Filipi, a zapravo ga je osnovao njihov otac, Ante Filipi, pradjed autora ove knjige (G.F.) koji doduše nikada u Sukošanu nije aktivnije radio (dolazio bi samo povremeno i služio je zapravo kao nekakav  teklić na relaciji Betina-Sukosan, jer se veze nisu mogle tako jednostavno prekinuti, trebalo se na primjer služitiuslugama betinskih kovača budući da sukošanski kovač Vanjak  u to doba još nije znao kvalitetno raditi metalnu opremu za brodove), no brodogradiliste je glasilo na njegovo ime (Ante Filipi i sinovi) što se vidi na pečatu u posjedu obitelji.

 Ti prvi betinski brodograditelji razvili su solidan kadar majstora za izgradnju svih vrsta drvenih brodova srednje i male veličine.

 U to je doba betinska radionica  zaposljavala nekoliko brodograditelja, nešto kasnije proširila djelatnost  i  nakovačko-bravarske zanate, opskrbljivala drvenim brodovima čitavo područje od Zadra do Šibenika. Betina je ubrzo postala rasadnik vrsnih majstora koji su kasnije polako preplavili primorje i otoke sjeverne Dalmacije i postavili temelje brodogradnji u tim mjestima.

 

 

Tako je godine 1926. u Betini je bilo jedno veliko brodogradiliste i 9 manjih.  Zapisano je da je na tim brodogradilištima od 31. 10. 1926. do 31. 10.1927izgrađeno 7 jedrenjaka i 5 čamacaukupne nosivosti od 49 tona,

popravljeno 60 jedrenjaka i 12 čamaca ukupne nosivosti 1.007 tona. Betinska su brodogradilišta tada imala ukupnu površinu od 11.200 m2,

a svi ostali  skverovi  sjeverne Dalmacije zajedno 10.330 m2.

Godina 1930. znači početak krize (koje po redu!) drvene brodogradnje, počela je preraspodjela betinskili brodograditelja koja će trajati sve do 1940.

kao što su u XVIII. stoljeću u Betinu pristigii prvibrodograditelji, tako su tada i betinski majstori počeli napustati otok; krenuli su širom sjeverne Dalmacije. Nalazimo ih u selimagdje nikad brodogradnjenije bilo:

npr. Sukosan (Ante Filipi sa sinovima Simom, Ljubom i Krstom),

Biograd (Tome Uroda) itd..

1930-ih godina u Betini je osnovana nova brodograditeljska zadrugakoja se nije dugo održala.

Za 1930. godinu imamo mnogo podataka o betinskoj brodogradnji. Te su godine u Betini registrirana sljedeća brodogradilista:

1. Brodogradilište Ante Filipijaosnovano 1882., imalo je povrsinu od 100 m2; od 1. studenoga 1928. do 1. studenoga 1929. njegovi su majstori izgradili 6 novih čamaca ukupne nosivosti 27 T, i popravili 2 jedrilice i 10 čamaca ukupne nosivosti 50 T.

2. Brodogradilište Jose Filipija osnovano je 1904., imalo je povrsinu 70 m2, 1930. na njem je izgraden 1 čamac nosivosti 3 T, a popravljena su 2 jedrenjaka i 8 čamaca ukupne nosivosti 60 T.

3.Brodogradilište Paska Filipija i druga, obnovljeno je 1922. godine (postoji od 1745.), imalo je površinu 1.037 m2,

Godine 1930. njegovi su majstori izgradili 1 čamac nosivosti 4 T i popravili 15 jedrenjaka i 13 čamaca ukupne nosivosti 210 T.

4. Brodogradiliste Roka Filipija osnovano je 1882., imalo je povrsinu 100 m2, a 1930. godine nije radilo.

5.Brodogradiliste Vicka Filipija osnovano je 1775., imalo je površinu 90 m2 i nije radio od 1928. do 1930.

6. Brodogradiliste Benjamina Urode od 50 m2 osnovano je 1896. Na njem su    

    1930. sagradena 4 camca ukupne nosivosti 7 BRT i popravljeno čamaca

     ukupne nosivosti 30 T.

7. Brodogradiliste Frane Urodepovrsine 100 m2 osnovano je 1775.

    Njegovi su majstori od 1929. do 1930. popravili 4 čamca ukupne nosivosti 10

    T.

8. Brodogradiliste Pelegrina Urode osnovano je 1896. godine, imalo je

     povrsinu 200 m2; njegovi su majstori 1930. izgradilijedan jedrenjak i tri 

     camca ukupne nosivosti 16 T a popravili sest jedrenjaka i 23 camca

     ukupne nosivosti 80 BRT.

9.Brodogradilište Stipe Urode, povrsine 60 m2, osnovano je 1895. 1929. i

     1930. godine nije radilo.

10. Brodogradilište Tome Urode, povrsine 60 m, osnovano je 1875.; godine 

      1930. njegovi su majstori izgradili jedan čamac nosivosti 3 T i popravili  

      5 čamaca ukupne nosivosti 15 T.

 

Kako je  već  rečeno mnogi sjevernodalmatinskiskverovi duguju postanje, ili su pak u izravnijoj svezis betinskim majstorima (podatci prema stanju 1930. godine):

1. Biogradski skver osnovaoje 1920. godine Frane Uroda, brodograditelj iz Betine.

2. U Birbinju na Dugom otoku od 1858. godine postoji brodogradiliste čiji su vlasnici Jadrei Roman Rancic, a njihov je djed izucio zanat u Betini kod majstora Pere Filipija Tošulova.

3. U Kalima na Ugljanu skver postoji od 1915., njegov vlasnik Bozo Konculat zanat je izucio kod Mate Filipija Protova iz Betine.

4. Skver u Murleru postoji od 1895., njegov je vlasnik, Marko Markov, zanat izučio u susjednoj Betini kod Mate Filipija Protova iz Betine.

5. Godine 1922. u Sibeniku je postojalo brodogradiliste Vicka Filipija i sinova koji su se dosetili iz Betine.

6. U Salima postoji brodogradiliste Paska Mihica od 1906. godine; Mihic je zanat izučio kod Mate Filipija Protova iz Betine, gdje se i oženio; jedan se njegov sin iselio u Venezuelu gdje je osnovao vlastito brodogradiiiste.

7.  Anđeio Filipi, koji je skupa s bratomDragutinom osnovao brodogradilisteu Kukljici, prenio je svoje umijeće preko oceana, odselio se u Australiju gdje je osnovao vlastiti skver.

 

 

O važnosti betinske brodogradnje u ne tako davnoj proslosti govore i podatcio zaposlenosti osoblja na brodogradilištima na

podrucju Lucke kapetanije Sibenik za 1. studeni  1929. godine: 

1. 2 brodograditelja, jedan  iz Betine,  drugi  iz Šibenika 

2. 29 majstora, 16 Betinjana.

3. 26 teslara, 17 Betinjana.

4. 28 šuperaca, 15 Betinjana.

5. 5 drvodjetaca, jedan-iz Betine.

6. jedrara, jedan iz Betine.

7. 3 kovaca, svi Betinjani. 

8. 39 pomoćnih djelatnika, 26  Betinjana. 

9. 26šegrta, 11 iz Betine.

Ukupno je na području Lučke kapetanije Šibeniku brodogradnji bilozaposleno 162 osobe, od kojih 62 u Betini; u Biogradu je bilo 11 bivsih Betinjana, a u Sibeniku 20 - ukupno je iz Betine bilo 94 osobe, a iz ostalih mjesta tog dijela Dalmacije 68.

Koliko su betinski brodograditelji bili vrsni poznavatelji svoga umijeća govori i zlatna medalja, diploma (s nadnevkom 9. prosinca 1913.) koja se čuva u obiteiji, a koju je na Austrijskoj jadranskoj izložbi 1913. godine u Beču za model potpuno opremljene betinske gajete dobio Marko Filipi Marketo.

Poslije drugog svjetskog rata, iz Pirana se masovno iseljavaju Talijani. Brodogradilište u Piranu ostaje bez radnika, pogotovo strućne radne snage u brodogradnji. 1955. godine Filipi Krste iz Sukošana ( doselili iz Betine ). boravi ka kalafat u Istri, pa tako i u Piranu. Na njegov prijedlog su se iz Betine preselili u Piran slijedeći brodograditelji: Šandrić Ante - Paja, Magazin Mile - Črčak, Sladić Željko, Škevin Pere - Zamljak, Škevin Šime - Ćimulica, Burtina Ivica i nekoliko godina poslije njih Lukin Miko. Za preseljenje su dobili svaki svoj stan i besplatan prijevoz robe iz Betine do Pirana.·       

Tip broda  betinska gajeta :

Jasno je da sami tip broda, sa svim svojim karakterističnim linijama I osobinama, nije kao takav postojao odmah, dakle u vrijeme početka brodgradnje.

Očito je postojao nekakav univerzalni tip broda, koji se s vremenom razvijao, dorađivao I prilagođavao potrebama lokalnog pućanstva, I sve to na temeljima prepoznatljive korčulanske gajete.

S vremenom je to postao pravi težački brod, koji je vozio ljude, beštije, I material svake sorte. Koji je zbog svih tih karakteristika postao širi, stabilniji, malo sporiji ali zato sigurniji.

Koji se vremenom mijenjao I zbog vrste propulzije, ili ti ga vrste pokretanja, gdje se od vesla I jedra morao  prilagoditi raznim vrstama motora (brodskih I vanbrodskih).

Ili kako je naveo prof.dr.sc. Skračić : ‘’ Sredstvo u kojem se spavalo I  radilo, živilo I umiralo, rađala dijeca (pretpostavljamo I pravila).  On je bio stožerni dio obitelji, pogotovo obitelji daljih prkomorskih posjeda, oko kojeg su se strukturirali obiteljski I gospodarski odnosi,  povjest I urbanistička organizacija naselja, umijeća obrti, materijalna, jezična I duhovna kultura.

‘’bez lažne patetike postao je – jedna vrsta svetinje-.

 

‘’Betinska gejeta’’-  kao tip broda  u stučnoj javnosti,  priznata je 1998. g. , i  to

kao dio projekta,  nevladine kulturne udruge, Ars Halieutica  koja je osnovana kao  interdisciplinarni projekt  zaštite  ‘’ Baština drvene brodogradnje u Hrvatskoj''. Jedan od pokretača tog projekta, prof.dr.sc. Velimir Salamon i njegov kolega, a naš sumještanin, prof.dr.sc. Nenad Babanac, na Skupštini Udruge iz mjeseca travnja o.g., u znak zahvalnosti proglašeni su počasnim članovima naše udruge,

U projektu sudjeluju : povjesničari i arheolozi, inženjeri brodogradnje i jezikoslovci iz Zagreba, Zadra i Splita. Svrha je da se očište istraživanja pomorskog kulturnog naslijeđa proširi istraživanjem materijalne kulture (plovila, brodograđevni, ribarski i drugi artefakti), ali i one nematerijalne, duhovne kulture (politehnička znanja, vještine, usmena književnost i dr.) brodograditelja, pomoraca, ribara i drugih sudionika naše pomorske prošlosti.

     Suradnja na projektu Baština drvene brodogradnje u Hrvatskojrezultirala je velikom istoimenom izložbom prikazanom u Duibrovniku, Splitu, Betini, Rijeci, Zagrebu, Lisabonu i Hamburgu, te izdavanjem zbornika Iskustvo broda na hrvatskom i engleskom jeziku.

 

·        Brodograđevne obitelji:  ( Pile)

 

Kalafat- meštar je naspram mlađih kolega uzvišeni počasni status.

Kalafat - proto ili samo "proto", je glavni majstor - brodograditelj u svojoj skupini. Obično je i vlasnik škvera brodogradilišta ili radionice.

Protoje uvažen i kompetentan majstor koji je ugled stekao tijekom ukupnog rada, a diče ga najviši ljudski atributi kao što su tolerancija, organizacijske sposobnosti, autorske, odnosno proizvodi s autorskim pravom, socijalnost, nadasve dobrota i roditeljstvo. Ugled je poprimala i cijela obitelj. Tako primjerice u Betini, ugledna brodograditeljska obitelj Filipi koja ima i svoj rodoslovni libar, razvija svoju djelatnost i stječe slavu tijekom 300 godina i grana svoje stablo s ostalim obiteljima kao: Filipi Paško - Paškičevi, Filipi Jakov - Škodini, Filipi Ante - "proto" - Protovi, Filipi Ante - "tosulo" - Tošulovi, Filipi Miho - Mihini.

Jednako tako razvija se i obitelj Uroda sa svojim ograncima koje je ostvarila i pametnim ženidbama i udajama s obiteljima Pelegrin, Filipi, Žurić pa se tako nazivaju i danas: Uroda Mikeli - Mikelini, Uroda Ante Miho - Mihini, Uroda Brano - Pelegrinovi, Uroda Benjamin - Benjaminovi, Uroda Ante - Gongovi.

 

 

Cicibela 

 

Riječ je o brodu izgrađenom u Betini 1931. Kod prota Jure Filipija, za narućitelja Tomu Gregova iz Preka, godine koji je u vlasništvu Marina Mijata. Ovaj posljednji primjerak ovakvog tipa gajete, u cijelosti je prema izvorniku obnovio betinski kalafat Ćiro Burtina.

Hrvatska je zemlja koja ima bogatu pomorsku baštinu te istaknuo da je drveni brod nacionalno kulturno dobro, spomenik kulture svake pomorske zemlje koji valja staviti pod režim zaštite i sačuvat ih od propadanja.

Marino Mijat je 2003. godine kupio gajetu od Emanuela Marušića iz Zadra koji joj je i nadjenuo ime i spasio je od sigurnog propadanja.

 „Cicibela“ je bila brod spasitelj dalmatinskih izbjeglica u II. svjetskom ratu na putu prema El Shattu, prevozila je težake, tegleću marvu i urod.

Sudeći po pričama koje ju i do danas prate 8-metarska gajeta „Cicibela“ je brod dobre kobi. Kum brodu je hrvatski general Ante Gotovina.

 

 

Literatura :

Dr.sc. GORAN Filipi– izvaci iz knjige   ‘’BETINSKA BRODOGRADNJA’’

-   etimologijski rječnik pučkog nazivlja ( izdan 1997. Muzej grada Šibenika).

Prof.dr.sc. Vlado Skraćić

Mile jadrešić – Pile

 

 

Tekst uredio : Oliver Jakovčev

 

Betina, 17.08.2012.g.



BETINSKA GAJETA - OPIS
BETINSKA GAJETA - OPIS


BETINSKA GAJETA - OPIS
BETINSKA GAJETA - OPIS


Baba Tone opremljena latinskim jedrom
Baba Tone opremljena latinskim jedrom
braga za držanje jarbula
braga za držanje jarbula
Cicibela opremljena latinskim idrin
Cicibela opremljena latinskim idrin
Cicibela u Betinskom portu
Cicibela u Betinskom portu
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
Opis slike
kRMA BRODA I MAŠKULI
kRMA BRODA I MAŠKULI
LANDA I KOČUN
LANDA I KOČUN
kupa na lantini
kupa na lantini
kušinet
kušinet
lande,kuke,soha,bokobrani
lande,kuke,soha,bokobrani
lantina spremna za dizanje
lantina spremna za dizanje
jargola
jargola
Baba Tone
Baba Tone
lande,kuke i radanće na Babi Toni
lande,kuke i radanće na Babi Toni
soha u škaci na Babi Toni
soha u škaci na Babi Toni
soha i frakata
soha i frakata
taja za orac
taja za orac
glava lantine s tajama
glava lantine s tajama
jarbu,lantina,sartije,taje
jarbu,lantina,sartije,taje
taje na sartijama
taje na sartijama
taje na vrhu jarbula i lantine
taje na vrhu jarbula i lantine
gornje taje na sartijama
gornje taje na sartijama
timun
timun


OPREMA MALIH DRVENIH BRODOVA – GAJETA , LEUTA ITD.

R. BR.

NAZIV

DIMENZIJE

SASTAV

KOLIČINA

BILJEŠKE

1

JARBU(L)

OVISNO O DUŽINI BRODA

DRVO

SMRIKA

1

DUŽINA JARBOLA JE DUŽINA BRODA IZMEĐU UNUTRAŠNJIH RUBOVA PRAMČANE I KRMENE AŠTE

2

LANTINA

OVISNO O DUŽINI BRODA

DRVO SMRIKA

1

Oko 1,5 dužine jarbola

OBIĆNO JE BILA 1 M ISPRID BRODA I 2 - 3 M IZA BRODA

3

IDRO

OVISNO O DUŽINI BRODA

IDRINA

DACRON

Itd.

1

MOŽE BITI KVADRATNOG ILI TROKUTNOG OBLIKA, POPREĆNO ILI UZDUŽNO

4

TIMUN

    OVISNO O DUŽINI BRODA

DRVO

HRASTOVINA

1-2

JEDAN NORMALAN U VISINI KOBILICE I DRUGI ISPOD KOBILICE SLUŽI ZA JEDRENJE KAO KOLUMBA

5

JARGOLA

OVISNO O DUŽINI BRODA

DRVO HRASTOVINA

1 - 2

MOŽE BITI DUŽA I KRAĆA, OVISNO O POLOŽAJU KORMILARA

6

SOHE

OVISNO O DUŽINI BRODA

MENDULA

5

RAŠLJASTOG I KONUSNOG OBLIKA STOJI U ŠKATULI, SLUŽI ZA DRŽANJE VESLA ZA VRIJEME VESLANJA

7

VESLA

OVISNO O DUŽINI BRODA

JASEN

4

IMA RUĆAJ OKRUGLOG OBLIKA, TJELO ČETVRTASTO PALU, SLUŽI ZA PORIV BRODA

8

FRAKATE

OVISNO O DUŽINI BRODA

BRIST

2

RAŠLJASTOG OBLIKA, SLUŽE ZA DRŽATI; VESLA, ČAKLJU, LANTINU ITD.

9

PAJOLI

OVISNO O DUŽINI BRODA

BUKOVINA

NN

DRVENE DSKE RAZNIH DUŽINA. SLUŽE ZA PREKRIVANJE DNA BRODA RADI LAKŠEG HODANJA.

10

ČAKLJA ILI

MEZOMARINER

OVISNO O DUŽINI BRODA

SMRIKA

1

DUGA OKRUGLA DRVENA MOTKA, NA KRAJU IMA METALNU KUKU.

11

PAJ

OVISNO O DUŽINI BRODA

BUKOVINA

1-2

OSOBITO OBLIKOVANA POSUDA, SLUŽI ZA IZBACIVANJE VODE.

12

KACA (BUJOL)

 

SMRIKA

1

DRVENA POSUDA SA JEDNIM ILI DVA UHA , SLUŽI ZA POLIVANJE I IZBACIVANJE VODE.

13

SIDRO-ŠPERANCA

MAČAK

OVISNO O DUŽINI BRODA

KOVANO ŽELJEZO

1-2

ČETVEROBRKO I KOVANO, JADNO MANJE JE U UPOTREBI A DRUGO VEČE JE U REZERVI.

14

KRAJNA

OVISNO O DUŽINI BRODA

MANILA/NAILON/POLIESTER/PAMUK

4

KONOP ZA VEZ BRODA

15

LANCANA

50 M

MANILA/NAILON/POLIESTER/POMUK

1

DEBLJI KONOP,ZA LANCAVANJE, VUĆENJE BRODA UZ KRAJ I SIDRENJE.

16

GNJAT

10 M

KONOP

1

KONOPČIĆ DUŽINE OKO 1 M, SREDINOM JE PRIVEZAN ZA ŠTELO, NA KRAJEVIMA SU OBJEŠENE TAICE ZA BRACE I ORAC.

17

KATINA

OVISNO O DUŽINI BRODA

DRVO HRASTOVINA

1

DRVENA TRESA PRED KRMOM, SPAJA DVIJE STRANE. POTPORANJ OD BOKA DO BOKA KOJI DRŽI PROVLJENU PALUBU.

18

POKAPORTA

OVISNO O DUŽINI BRODA

BOR

1

DRVENI POKLOPAC KOJI SLUŽI ZA POKRIVANJE SANTINE.

19

SARTIJE

   OVISNO O DUŽINI BRODA

ČELIK ĆELO/NAILON/POLIESTER/POMUK

2-4

KONOPI SA LIVE I DESNE STRANE KOJI PRIDRŽAVAJU JARBU.

20

KOVANE LANDE

OVISNO O DUŽINI BRODA

KOVANO ŽELJEZO

4

KOVANO ŽELJEZO ZA DRŽANJE SARTIJ.

21

KUKE ZA LANDE

OVISNO O DUŽINI BRODA

KOVANO ŽELJEZO

4

KOVANE KUKE KOJE DRŽE SARTIJE ZA LANDE.

22

RADANČE KOVANE

OVISNO O DUŽINI BRODA

KOVANO ŽELJEZO

4

MOGU BITI I OKRUGLE, SLUŽE ZA SARTIJE.

 

23

KOČUNI ZA LANDE

OVISNO O DUŽINI BRODA

KOVANO ŽELJEZO

8

KOVANI KOČUNI ZA SARTIJE.

24

BOCELI

OVISNO O DUŽINI BRODA

DRVO

12

 

KOLOTURNICI KOJI SLUŽE ZA PODIZANJE LANTINE, ZA ORCE, BRACEITD.

25

KASTANJOLA

OVISNO O DUŽINI BRODA

KOVANO ŽELJEZO

1

DVOBRKO KOVANO ŽELJEZO SLUŽI ZA PRIVEZIVANJE KONOPA.

26

BRAGA SA KLINIMA

GURLA

OVISNO O DUŽINI BRODA

KOVANO ŽELJEZO 

1

KOVANA BRAGA.KLINOVI SU OD DRVA ILI ŽELJEZA

( GOLE )OKRUGLI. SLUŽI ZA DRŽANJE JARBULA.

 

27

HUNDA

 

KONOP, NAILON, POLIESTER, PAMUK

1

KONOP KOJI KAD JE NATEGNUT SLUŽI ZA PRILJUBLJIVANJE LANTINE UZ JARBU.

28

ŠTROP

 

KONOP, NAILON, POLIESTER, PAMUK

1

KONOPČIĆ ZA PRIVEZIVANJE VESLA.

29

MANAT

 

KONOP, NAILON, POLIESTER, PAMUK

1

KONOP ZA PODIZANJE LANTINE.

30

BRAC

 

KONOP, NAILON, POLIESTER, PAMUK

1

KONOP PREKO GNJATA PRIVEZAN ZA ŠTELO, BRACON SE REGULIRA POMICANJE JEDRALIVO I DESNO.

31

ORCI

 

KONOP, NAILON, POLIESTER, PAMUK

2

KONOPI KOJIM SE VRH LANTINE ( ŠTELO ) VEZUJE ZA JARBU I NTAKO REGULIRA KUT IDRA.

32

MARAHUNI

 

KONOP, NAILON, POLIESTER, PAMUK

OVISNO O VELIĆINI IDRA

TANKI KONOPČIĆI ZA VEZIVANJE IDRA UZ LANTINU. POREDANI SU PO IDRU U SVAKOJ HERI.

33

TRCAROLI

 

KONOP, NAILON, POLIESTER, PAMUK

OVISNO O VELIĆINI IDRA

KONOPI KOJI VISE NA IDRU.NAČIN POVEZIVANJA IDRA S POMOĆU MARAHUNA, PODKRATA.

34

IMBROJI

 

KONOP, NAILON, POLIESTER, PAMUK

OVISNO O VELIĆINI IDRA

TANKI KONOPI OBJEŠENI O GORNJI DIO LANTINE S KOJIM SE STISKALO NEDOSTUPNI DIO JEDARA U NUŽDI.

35

UZICA ZA MOTANJE IDRA-TURNELA

 

KONOP, NAILON, POLIESTER, PAMUK

OVISNO O VELIĆINI IDRA

KONOP UPLETEN OD VUNE A SLUŽI ZA SAVIJANJE IDRA.

36

MALI MORNAR

 

KONOP, NAILON, POLIESTER, PAMUK

1

2 M KONOPA ZA PRITEZANJE TERCAROLI

37

MAŠKULI MUŠKI I ŽENSKI

 

ŽELJEZO

2 X 2

SASTAVNI DIO TIMUNA I KRMENE AŠTE

38

KONOP ZA PODIZANJE TIMUNA

 

KONOP, NAILON, POLIESTER, PAMUK

2 M

AKO JE TIMUN ISPOK KOLUMBE

39

PAJOLI-STURIĆI

 

DRVO - BUKVA

 

PODIGNUTI PAJOLI NA KRMI ZA KRCANJE TOVAROV I KONJEV

40

BOKOBRANI

 

PLETENI OD MANILE, GUMA, PLASTIKA

4 - 9

MOGU BITI PLETENI OD KONOPA, GUMENI ILI PLASTIČNI. SLUŽE ZA ZAŠTITU BRODA OD OBALE ILI DRUGOG BRODA.

41

POŽA

 

MANILA/POLIESTER/PAMUK

1

KONOP KOJIM SE ZAVRŠAVA IDRO NA KRMI. SLUŽI ZA NATEZANJE I POPUŠTANJE IDRA.

42

ARMA

 

MANILA/POLIESTER/PAMUK

 

KONOP S KOJIM JE OJAČANO IDRO IZMEĐUM ORCE I POŽE TE ORCI I VENTALA.

43

ŠTORAT

 

MANILA/POLIESTER/PAMUK

 

SASTAVNI DIO IDRA

44

CIMA

 

MANILA/POLIESTER/PAMUK

 

KRAJNA

45

ČEP

 

DRVO

 

ČEP NA DNU BRODA.

46

HERA

 

IDRINA

 

UZDUŽNI KOMAD PLATNA-IDRINE- CCA 30 CM. VIŠE TAKVIH KOMADA SAŠIVENIH ZAJEDNO ĆINE IDRO. POREDANE SU OKOMITO NA HORIZ. BRODA.

47

IDRINA

 

PLATNO

 

TVRDO PLATNO OD KOJEG SE ŠIJE IDRO.

48

JARAM

 

DRVO

 

POPREČNA GREDA NA KRMI SA ŠTROPIMA ZA VESLA. KOD MANJIH BRODOVA.

49

KADENA

 

KONOP + KADENA

 

KRAJNA OD KONOPA I KADENE. KONOP SE VEŽIVAO ZA MANKU A KADENA ZA KRAJ.

50

MOZAK

 

KONOP O VUNE

 

UŠIVEN U ZADNJU HERU IDRA, PRIVEZANO JE ZA VENTAL ILI POŽU.

51

PEKJA

 

KONOP

 

PRSTEN OD KONOPA  NA MANTU KOJI SE NATIĆE NA JARBU.

52

PURTELA

 

DRVO

 

POKLOPAC NA PROVI BRODA.

53

RUČAJ

 

DRVO

 

OKRUGLI DIO VESLA KOJI SE DRŽI U RUKAMA.

54

PALA

 

DRVO

 

DONJI ŠIRI DIO VESLA KOJI SE URANJA U MORE.

55

STOPA

 

DRVO

 

KOMAD DRVA OBJEŠEN O MANKULE SLUŽI KAO NOGOSTUP.

56

MARA

 

KONOP

 

TANKI KONOP S MENALOM VEZAN ZA BRKOVE SIDRA.

57

PALA

 

DRVO

 

DONJI ŠIRI DIO VESLA KOJI SE URANJA U MORE.

58

TAJA i BIGOT

 

DRVO

 

DRVENI KOLOTURNIK. MOŽE BITI I OD DRUGOG MATERIJALA.

59

STOPA

 

DRVO

 

KOMAD DRVA OBJEŠEN O MANKULE SLUŽI KAO NOGOSTUP.

60

VENTAL

 

DRVO

 

ZADNJI DIO LANTINE.

61

VOGA

 

DRVO

 

OKRUGLI DIO VESLA KOJI SE ZA VRIME VESLANJA NALAZI NA SOHI.

62

ŠTELO

 

DRVO

 

DEBLJI I POČETNI DIO LANTINE.

63

ŠPERANCA

 

KONOP

 

DUGAČKI I DEBELI KONOP KOJI SLUŽI ZA REZERVU.

64

SURGADINA

 

KONOP

 

TANJI KONOP ZA KOJI JE PRIVEZAN IMPROVIZIRANI UTEG. KAMEN ILI MALO SIDRO.

65

BOCA RAKIJE

 

NAJBOLJA JE DOMAĆA TRAVARICA

1-2

SLUŽI ZA DEZINFEKCIJUM I OKREPU



KULTURNA BAŠTINA
KULTURNA BAŠTINA


UDRUGA BETINSKA GAJETA 1740

BETINSKA GAJETA, a half-decked one-masted fishing boat traditionally built in Betina, is primarily intended for family sailing and can accommodate eight persons. The boat is constructed and manufactured with the best possible quality according to traditional shipbuilding "plank-on-frame" technique. All hull elements as well as all shell plating are made of oak. After the completion of the boat the outer surfaces are partly charred by burners. The surfaces that must be painted are first protected by a primer and those that must be varnished are impregnated with teak oil. The exterior of the boat receives classic treatment; it is painted with a primer, an oil paint and, finally, it is given two coats of varnish whilst the underwater surface line must be protected with by an antifouling coating. The boat's mast is 7 meters high with a lanteen yard of ca. 8m and 25m2 sail which enables the speed of 6.5 knots in a calm sea and with a clean hull. The boat is also equipped with two sculling oars.

A stable inboard engine (10 KW to 30 KW) can also be used. Power is transmitted through a marine gear and the propeller axis (25 mm stainless steel and solid bronze boat propeller). The propeller axis is fixed in the stainless steel stern tube fitted with rubber bearings. The propeller diameter and the wings elevation are defined according to the boat design and the engine characteristics which will enable maximum speed. The engine is mounted on a base which is a basic part of the hull construction, and on elastic bearings.

The excellent design and superb workmanship ensure the stability of the boat in all sailing conditions and it can be steered manually by the wooden helm directly manoeuvring the wooden tiller. The boat is also made in a cabin version which includes 3 berths, a small kitchen with a stove and refrigerator.


Technical specifications

Type Betinska gajeta Betinska gajeta K
Length o.a. (m) 7,00 7,00
Beam (m) 2,40 2,40
Height (m) 0,85 0,85
Draught (m) 0,45 0,50
Engine (kW) 10 - 30 10 - 30
Speed (kn) 6,5 6,5
Berths - 3
Capacity (persons) 8 8


UDRUGA BETINSKA GAJETA 1740

U Betini je uz blagoslov šibenskog biskupa mons. Ante Ivasa svečano je porinuta u more tradicionalna betinska gejeta „Cicibela“, koja se po svim kriterijima uvrštava u nacionalnu pomorsku baštinu. Riječ je o brodu izgrađenom u Betini 1931. godine koji je u vlasništvu Marina Mijata, aktivnog člana Udruge za promicanje vrijednosti drvenog broda i tradicionalnih načina plovidbe „Latinsko idro“. Ovaj posljednji primjerak ovakvog tipa gajete, u cijelosti je prema izvorniku obnovio betinski kalafat Ćiro Burtina.

“Cicibeli” je u materijalu ostala tek petina od staroga broda - ali imade sve crte njena lica koje je prati u njenih prvih osamdeset godina. Današnji vlasnik gajete “Cicibela”, sagrađene 1931. na navozu Jure Filipija, Tribunjac je Marino Mijat.
Pronašao ju je, bolesnu, ranjavu i poplavljenu, u zadarskoj Foši i uspio kupiti od bivšega vlasnika, zadarskog profesora matematike u miru Emanuela Marušića - “Cicibelina” vršnjaka. Kupio ju je Marušić 1968. godine i ne bi to učinio da je bila tako lijepa kao danas: 

- Kupio sam je od Marijana Taškele jer mefascinirala tragovima ljudskih truda i muke na njoj.

Posljednji betinski kovač na vatru, koji radi staru kovačiju, Ante Bilić Pepac napravio je sve brodske okove. Marko Bašić Bačvar darovao je obnovljeni motor koji će tek biti ugrađen. Njezin vlasnik Marino Mijat, ratni vojni invalid Domovinskog rata, kaže: 
'Ovi je brod simbol našegraditeljske tradicije, ali i narodne opstojnosti, a Ćiro je njegov uskrsitelj'. 


'I još je puštala more, pa sam nekako začepio te rupe lojem i daščicama, pomolio se i odvezao k Ćiru u Betinu. A danas kad je bacamo u more - znate ‘ko joj je kum? General Ante Gotovina. Dao je pristanak! Nadam se da će zaploviti na njoj... Bila je baš svečana prigoda porinuća “Cicibele”, na dugom improviziranom stolu našli su se deseci uzvanika, stradalo je stado od pet janjaca iz tora Marinova zeta Nevesina Ferare iz Tribunja.

Došli su predstavnici Zadarske i Šibenske županije, a obje su, i napose Grad Biograd, dali financijsku potporu, svirala je glazba iz Biograda, pjevala klapa “More” iz Splita, došli su Pakoštanci, Biograđani... A onda je na sve Božji blagoslov zazvao davni murterski župnik koji se u svoje vrijeme navozio gajetom od Murtera do Gospe od Tarca i natrag, danas biskup šibenski, msgr. Ante Ivas.



Betinska Gajeta KURNATARICA na velesajmu u ZAGREBU. Rad Meštra Ante Fržopa
Betinska Gajeta KURNATARICA na velesajmu u ZAGREBU. Rad Meštra Ante Fržopa


BETINSKA GAJETA
BETINSKA GAJETA


BETINSKA GAJETA CICIBELA U ČIROVU ŠKVERU
BETINSKA GAJETA CICIBELA U ČIROVU ŠKVERU


zamjenjeni djelovi cicibele
zamjenjeni djelovi cicibele


BETINSKA GAJETA OPIS I CIJENE
BETINSKA GAJETA OPIS I CIJENE


GAJETA U BRODOGRADILIŠTU BETINA
GAJETA U BRODOGRADILIŠTU BETINA


BETINSKA GAJETA OPIS I CIJENE
BETINSKA GAJETA OPIS I CIJENE


BETINSKA GAJETA ABRAHAM 1900 SA DVI BETINSKE LIPOTICE ŠIMUN 1912-SOĆA 1922
BETINSKA GAJETA ABRAHAM 1900 SA DVI BETINSKE LIPOTICE ŠIMUN 1912-SOĆA 1922


BETINSKA GAJETA - GODULO-MAČKOVA- U ČIROVU ŠKVERU
BETINSKA GAJETA - GODULO-MAČKOVA- U ČIROVU ŠKVERU


GAJETA CICIBELA NA MANIFESTACIJI ZA DUŠU I TILO
GAJETA CICIBELA NA MANIFESTACIJI ZA DUŠU I TILO


 BEINOVA GAJETA NA ZADNJEMU NAVOZU
BEINOVA GAJETA NA ZADNJEMU NAVOZU


BETINKA NAŠA
BETINKA NAŠA


OBNOVA STARE GAJETA
OBNOVA STARE GAJETA


OBNOVA STARE GAJETE-BABE TONE
OBNOVA STARE GAJETE-BABE TONE


GAJETA KURNATARICA RAD MEŠTRA ANTE FRŽOPA
GAJETA KURNATARICA RAD MEŠTRA ANTE FRŽOPA


Betinska gajeta rad meštra Krešimira Urode
Betinska gajeta rad meštra Krešimira Urode


ODRAZ U MORU
ODRAZ U MORU


SOHA
SOHA


TAJA
TAJA


REGATA
REGATA


LEUT GUŠTE RAD MEŠTRA ANTE FRŽOPA - BETINA
LEUT GUŠTE RAD MEŠTRA ANTE FRŽOPA - BETINA


betinska gajeta -MARINA BETINA na velesajmu u Zagrebu
betinska gajeta -MARINA BETINA na velesajmu u Zagrebu


betinska gajeta -MARINA BETINA na velesajmu u Zagrebu
betinska gajeta -MARINA BETINA na velesajmu u Zagrebu


BETINSKA GAJETA

Postoji li brod na svitu
šta ga more tako ljubi,
šta mu idru ne smetaju ...
nevere ni vitri grubi.

Postoju li ljudi takvi
ka betinski kalafati,
šta su brodu u madire
svoju dušu utesali.

Kroz sva vrimena
samo plovi brode,
niko ti vazesti
lipotu ne more.

Betinska gajeta
samo ona more.
kroz sva vrimena
uzdignute prove.

BRANKO PAVLOV



makete gajeta
makete gajeta


gajete u foši
gajete u foši


 velikan betinske gajete Uroda Branimir
velikan betinske gajete Uroda Branimir
Opis slike: Cvita u prvoj vožnji
Opis slike: Cvita u prvoj vožnji
LINIJE GAJETA
LINIJE GAJETA
BETINSKA GAJETA NOVI TIP BRODA
BETINSKA GAJETA NOVI TIP BRODA
BETINSKA GAJETA NEKADA I SADA
BETINSKA GAJETA NEKADA I SADA
BETINSKA GAJETA - OPIS DJELOVA
BETINSKA GAJETA - OPIS DJELOVA
BETINSKA GAJETA, OPREMA ZA JEDRENJEI HIDR. PODACI
BETINSKA GAJETA, OPREMA ZA JEDRENJEI HIDR. PODACI
BETINSKA GAJETA, STARIJI TIP
BETINSKA GAJETA, STARIJI TIP
Linije rebara betinske gajete
Linije rebara betinske gajete
TRODIMENZIONALNO FOTOGRAMETRIJSKO SNIMANJE BETINSKE GAJETE
TRODIMENZIONALNO FOTOGRAMETRIJSKO SNIMANJE BETINSKE GAJETE
TRODIMENZIONALNO FOTOGRAMETRIJSKO SNIMANJE BETINSKE GAJETE
TRODIMENZIONALNO FOTOGRAMETRIJSKO SNIMANJE BETINSKE GAJETE
TRODIMENZIONALNO FOTOGRAMETRIJSKO SNIMANJE BETINSKE GAJETE
TRODIMENZIONALNO FOTOGRAMETRIJSKO SNIMANJE BETINSKE GAJETE
TRODIMENZIONALNO FOTOGRAMETRIJSKO SNIMANJE BETINSKE GAJETE
TRODIMENZIONALNO FOTOGRAMETRIJSKO SNIMANJE BETINSKE GAJETE
TRODIMENZIONALNO FOTOGRAMETRIJSKO SNIMANJE BETINSKE GAJETE
TRODIMENZIONALNO FOTOGRAMETRIJSKO SNIMANJE BETINSKE GAJETE
TRODIMENZIONALNO FOTOGRAMETRIJSKO SNIMANJE BETINSKE GAJETE
TRODIMENZIONALNO FOTOGRAMETRIJSKO SNIMANJE BETINSKE GAJETE
GAJETA KURNATARICA NA FRŽOPOVU ŠKVERU
GAJETA KURNATARICA NA FRŽOPOVU ŠKVERU
GRADNJA GAJETE BETINSKE GAJETE KURNATARICE U FRŽOPOVU ŠKVERU
GRADNJA GAJETE BETINSKE GAJETE KURNATARICE U FRŽOPOVU ŠKVERU
GRADNJA GAJETE BETINSKE GAJETE KURNATARICE U FRŽOPOVU
GRADNJA GAJETE BETINSKE GAJETE KURNATARICE U FRŽOPOVU
GRADNJA GAJETE BETINSKE GAJETE KURNATARICE U FRŽOPOVU
GRADNJA GAJETE BETINSKE GAJETE KURNATARICE U FRŽOPOVU
GAJETA U MUZEJU U TRSTU
GAJETA U MUZEJU U TRSTU
betinska gajeta kurnatarica-meštar ANTE FRŽOP
betinska gajeta kurnatarica-meštar ANTE FRŽOP
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA MODELIRANA U CAD SUSTAVU RHINO3D
BETINSKA GAJETA NA VELESAJMU-MEŠTAR ČIRO
BETINSKA GAJETA NA VELESAJMU-MEŠTAR ČIRO
BETINSKA GAJETA NA VELESAJMU-MEŠTAR ČIRO
BETINSKA GAJETA NA VELESAJMU-MEŠTAR ČIRO
BETINSKA GAJETA NA VELESAJMU-MEŠTAR ČIRO
BETINSKA GAJETA NA VELESAJMU-MEŠTAR ČIRO
BETINSKA GAJETA NA VELESAJMU-MEŠTAR ČIRO
BETINSKA GAJETA NA VELESAJMU-MEŠTAR ČIRO
BETINSKA GAJETA NA VELESAJMU-MEŠTAR ČIRO
BETINSKA GAJETA NA VELESAJMU-MEŠTAR ČIRO
BETINSKA GAJETA NA VELESAJMU-MEŠTAR ČIRO
BETINSKA GAJETA NA VELESAJMU-MEŠTAR ČIRO
BETINSKA GAJETA NA VELESAJMU-MEŠTAR ČIRO
BETINSKA GAJETA NA VELESAJMU-MEŠTAR ČIRO
GAJETA IZ 1921 OBNAVLJA SE U ČIROVU ŠKVERU
GAJETA IZ 1921 OBNAVLJA SE U ČIROVU ŠKVERU
GAJETA IZ 1921 OBNAVLJA SE MU ČIROVU ŠKVERU
GAJETA IZ 1921 OBNAVLJA SE MU ČIROVU ŠKVERU
GAJETE U BETINSKOMU PORTU
GAJETE U BETINSKOMU PORTU
GRADNJA GAJETE BETINSKE GAJETE KURNATARICE U FRŽOPOVU
GRADNJA GAJETE BETINSKE GAJETE KURNATARICE U FRŽOPOVU
ABRAHAM BETINSKA GAJETA NA PAŠMANU
ABRAHAM BETINSKA GAJETA NA PAŠMANU
BETINSKA GAJETA CRNIKULA
BETINSKA GAJETA CRNIKULA
BETINSKI LEUT SOKOL
BETINSKI LEUT SOKOL
BETINSKI LEUT POLO
BETINSKI LEUT POLO
GAJETA ISPRED OPĆINE TISNO
GAJETA ISPRED OPĆINE TISNO


Cicibela
Cicibela


cicibela2
cicibela2


Cicibela1
Cicibela1


Čudo od šest i po' metara

Stjecajem okolnosti bio sam jedan od zadnjih koji je za medije razgovarao s meštromČedomirom Ćirom Burtinom, legendom betinskih kalafata. Evo kako on na slikovit način objašnjava posebnosti betinske gajete, broda bez kojeg su Betina, Murter i Kornati, ali i dobar dio dalmatinskog arhipelaga od Trogira do Pašmana nezamislivi. Ovako je govorio šjor Ćiro: 'Ova naša gajeta plod je murterskog života uz more i s morem! Prvo dužina. Probali su se graditi i duži brodovi ali nisu doživjeli toliki uspjeh koliko gajeta od šest i po metara. Zato što je to brod rađen 'na miru' Murterskog mora. Opako je to more na momente i treba ga znati. Naša gajeta hvata jedan val koji se digne, da je duža bila bi u konfužjunu jer se valovi ne bi s njom slagali. Lomila bi se na dva i slabo bi plivala, a i u pogibelj bi upadala. Drugo, gajeta je višenamjenski brod. To je brod težaka i ribara, to je brod na kojem valja izvuć mriže i u kojem valja vozit tovara ili masline. Sve su to kalafati radili tako da bi slušali čovika koji je naručija brod i njegove zahtjeve u skladu sa zanatom metniti na more. Onda gajeta živi i dalje, ona nije brod suvenir, ona je živa, jer se ne samo obnavljaju stare nego i grade nove. I tu forma ide s novim upotrebama: recimo, krma. Gajeti koja glumi jahtašicu bolje pristaje zrcalna krma, ali takva krma nikako ne bi dobro došla ribaru. Zašto? Zato što zrcalna krma nije dobra za maretu, a ribar radi na mareti. Njemu triba špic krma da mu dili maretu. Čudo ti je gajeta!'



LEUT ORLIĆ-brodograitelj Fržop Ante
LEUT ORLIĆ-brodograitelj Fržop Ante


Knjiga dojmova / Guestbook

Objavljeno: 12/11/2015 2:04:51 PM
Ime: sokic
Web: nicolas.sokic@free.fr
Komentar: Vas stranica je super! ja imam kod mene na suho jedan LEUT od 9metara koji ceka novi zivot. Ja sam spremam dat ova barka nekome ako je za interesiran.


Ime / Name:


Web:


Komentar / Comment:


      


Tvrtka

Održavanjem kvalitetnih odnosa s klijentima i dobrom internom organizacijom, nastojimo udovoljiti zahtjevima sve naprednijeg tržišta.

Obavijest

Dragi posjetitelji, želimo Vam srdačnu dobrodošlicu na našu web stranicu. Ukoliko ste zainteresirani za naše usluge, slobodno nam se obratite.

Kontakt

Za sve informacije i upite obratite nam se s punim povjerenjem putem telefona ili kontakt obrasca.